24.02.2011., četvrtak
Zanimljiv zaključak o studiji na miševima
Zanimljivo je jednu životinju nazivati modelom za cijelu skupinu sisavaca, i smatrati je „ispravnim“ modelom, reprezentativnim sustavom. Ovaj rad ilustrira kako se životinje neočekivano razlikuju u neočekivanim detaljima, u neočekivanim trenucima i na neočekivanim mjestima. I ne mogu modelirati jedne druge.
Intuitivno znamo da miš ne može modelirati kravu, kao što krava ne može modelirati miša. A u ovom specifičnom slučaju, krava ne može biti krupniji model miša kao što miš ne može biti minijaturni model krave za embrionalni razvoj. Razlika mora postojati kad jedan traje 3 tjedna, a drugi 9 mjeseci. I naravno da se neki principi slijede, i da smo svjesni da će na kraju svakog ispasti neka krava, ili neki miš, ali potankosti su specifične i nepredvidljive.
Ako intuitivno znamo da krava ne može modelirati miša i obrnuto, kako to da onda često podbacimo pri pomisli o mišjem modeliranju čovjeka?
Zato jer je to iluzija na koju smo već navikli pa je smatramo neupitnom. Već odmalena učimo da se to tako radi, i onda odrastemo i branimo taj stav ni ne znajući zapravo zašto...
|
- 23:23 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
21.02.2011., ponedjeljak
Pacijenti kao modeli bolesti
Nature progovara o nadi za pacijente čije stanice mogu biti reprogramirane u laboratoriju u nediferencirane matične stanice da bi se zatim potaknuo njihov razvoj u stanice koje ispoljavaju patološko stanje. Postoji već nekoliko takvih modela bolesti (Rett sindrom, Fanconi anemija...) te u ovom slučaju model stanja koje pogađa specifično miokardiocite.
Farmaceutske kompanije mogu koristiti takve modele u potrazi za lijekovima te u potrazi za nuspojavama kod bolesti koje su jako rijetke.
Navodno se takve stanice „ponašaju upravo kao i pacijenti“. Teško je zamisliti da bi se same stanice ponašale kao i cjeloviti pacijenti, ali je lakše zamisliti korisnost ulaganja u takvu vrstu modela srodnog čovjeku mnogo više nego što je model miša koji pati od nečeg što se u nekim aspektima poklapa s ljudskim simptomima, a djelomično i u genskom uzroku pa to onda odlučujemo nazvati istom bolešću i zato dalje nagađati o tretmanima...itd itd itd...
U ovom posebnom slučaju koji spominje Nature, radi se o genskom uzroku, o nasljednoj mutaciji na membranskim kanalima.
„Ne postoji dobar animalni model tog stanja jer srce glodavca kuca puno puta brže nego ljudsko i koristi druge ionske kanale.“
Eto, nije neka velika razlika, reklo bi se, ali je sasvim dovoljno velika da se smatra da animalni model – barem na razini glodavaca i ove bolesti – ne postoji.
|
- 16:07 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
20.02.2011., nedjelja
Znanost ili umjetnost?!
U samom uvodu u tekst na linku u prošlom postu kažu kako je uzgojiti stanicu više umjetnost nego egzaktna znanost i ta umilna misao koja lijepo služi kao sasvim nezahtjevna uvertira u tekst koji zatim ulazi više u onu zahtjevniju i specijaliziraniju dubinu daje zapravo jedan jako dojmljiv pečat cjelokupnoj situaciji istraživanja životinja i ljudi.
Jedna jako osjetljiva situacija koja, iako bi htjela, ne zavisi od šturih i preciznih podataka koji se prelijevaju iz jedne studije u drugu dajući precizne nove rezultate koji se lako iščitavaju i uspoređuju već upravo suprotno. Jako puno stvari u biologiji i biomedicini ima ponajviše veze s nagađanjem, a ponajmanje s egzaktnošću i faktualnošću te pokušajima dosljednosti koja iz svega toga ne proizlazi...
|
- 10:34 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
19.02.2011., subota
„Definirano i jeftino“
Još jedna vijest u prilog sumnjama u korist životinja u pokusima.
Životinjski se derivati nerijetko koriste u kulturama stanica – kao hranidbene podloge (feeder layers) drugim stanicama ili u obliku seruma kao dijela hranidbenog medija. Pošto se radi o nedefiniranim sustavima, uvijek je upitno kako svaka nova podloga utječe na uzorke s kojima se radi.
Međutim, to nije nešto bez čega se ne može kao što izvještavaju s University of Winsconsin – Madison.
|
- 13:21 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
18.02.2011., petak
Eksperimenti i istraživanja
Odgovor na prethodni post zahtjeva da se razjasne neki pojmovi kao što su istraživanje i eksperimentiranje i teret koji oni nose.
Ukratko i pojednostavljeno, može se u pojmovnom smislu donekle razlučiti razlika između eksperimentiranja i istraživanja (experimentation & research).
Uglavnom je eksperiment na životinji ili čovjeku nešto što je na štetu toj jedinki, dok istraživanje nije. Uglavnom.
Istražiti jedinku, značilo bi uglavnom da je svrha unaprijediti njeno stanje, pomoći joj...
Primjeri eksperimentiranja na ljudima su poznati slučajevi američkog PHS koji je prije više od pola stoljeća zarazio zarobljenike te crnce sifilisom uz uskraćivanje terapije. Dakle, sve to da se stekne uvid u tijek bolesti te se takvi podaci mogu koristiti za daljnje studije liječenja, dijagnostike i sl...
U osnovi, to je ono što se dešava životinjama u laboratorijima i smatra se legitimnim.
Međutim, kad dođemo k liječniku, onda je tu istraživanje u fokusu. Liječnik istraži naše stanje s ciljem da nam pomogne, baš nama, ali pomoću podataka koje dobije, naravno, može dobiti ideju kako liječiti druge ljude i pristupiti im. Liječnik ne eksperimentira na nama, a u onim prilikama koje su dio kliničkih istraživanja kad se eksperimentalni lijek primjeni na bolesnike teških bolesti, to je također u istraživačke svrhe – nastoji se pomoći bolesniku, ali i u eksperimentalne svrhe – uočavaju se reakcije te da li one odgovaraju onome što se predviđalo za potencijalni lijek, i skupljeni podaci će se koristiti i dalje...
|
- 13:37 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
|
